NASTANAK CRVENOG KRIŽA
Henry Dunant – osnivač Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca
Švicarac Jean-Henry Dunant (8. 5. 1828., Ženeva – 30. 10. 1910., Heiden) zatekao se 24. juna 1859. godine na bojnom polju kod Solferina i svjedočio patnjama, agoniji i smrti na hiljade vojnika. Nakon bitke između austrijske i francusko-sardinijske vojske, na bojnom je polju ostalo 40.000 ranjenih i poginulih vojnika. Postojeće zdravstvene službe nisu imale dovoljno ljudi i materijalnih sredstava za pomoć svima. Dunant je uz pomoć mještana organizirao pomoć ranjenicima u obližnjim crkvama i kućama, bez obzira kojoj strani u sukobu pripadali ponavljajući kako su svi ljudi braća (tal. “Siamo tutti fratelli”).
Dunant je događaj opisao u knjizi pod nazivom “Sjećanje na Solferino”, objavljenoj 1862. godine. U knjizi je istaknuo: potrebu osnivanja društava za pomoć koja bi u vrijeme mira obrazovala dobrovoljlce za pomoć vojnim sanitetskim službama u ratu; zaštitu ranjenika bez obzira kojoj strani u sukobu pripadaju; te sklapanje međunarodnih ugovora kojima bi se regulirao rad sanitetskog osoblja i društava za pružanje pomoći kao i poštivanje njihove neutralnosti.
Dana 8. Maja obilježava se Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u znak počasti Henryju Dunantu, utemeljitelju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
CRVENI KRIŽ U BOSNI I HERCEGOVINI
Početkom rada Crvenog križa u Bosni i Hercegovini smatra se osnivanje «Bosansko-hercegovackog društva za pomoć i dobrovoljnu sanitarnu njegu u ratu i u slučaju opće nevolje u mirno doba». Zanimljiv je podatak da je organizacija osnovana 1914. godine samo dva dana uoči Prvog svjetskog rata. Vrijednosti na kojima se temeljio rad ovog društva kao i njegovi ciljevi bili su identični vrijednostima i principima Crvenog križa. Ukupno je imalo 11.150 članova. Nakon završetka rata 1918.godine društvo je transformisano u Crveni križ. Sve organizacije CK koje su djelovale na podrućju novoformirane države SHS ujedinjene su 1921.godine. Zbog izbijanja Drugog svjetskog rata prekinuto je legalno funkcionisanje Društva CK Kraljevine Jugoslavije. Rad organizacije je obnovljen 1944. godine, a posebno je intenziviran nakon Drugog svjetskog rata. Tada je Crveni križ BIH brojao 106. 874 clana. Razrušena zemlja, uništena privreda, izbjeglo stanovništvo, glad, neimaština i zarazne bolesti – problemi su sa kojima su se suočili aktivisti CK. Hvatajući se u koštac sa ovim problemima CK se aktivno uključio u realizaciju humanitarnih, socijalnih, zdravstvenih i edukativnih programa. CK je pružao humanitarnu pomoć stanovništvu, radio na zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva i zaštiti zdravlja, rješavanju socijalnih problema, saniranju posljedica elementarnih i drugih katastrofa, te vaspitnom odgoju djece i omladine. Istovremeno se radilo na promovisanju pokreta CK i njegovih vrijednosti tako da je i broj članova CK u BIH postepeno rastao. Njihov broj je 1991. godine iznosio 1.350.000.
U ratnom periodu u BIH od 1992. do 1995. godine aktivisti CK nalazili su se pred ogromnim humanitarnim zadacima. Trebalo je pomoći prognanicima, starcima, djeci… CK je organizovao prihvat prognanika te distribuisao pomoć u hrani, odjeći, lijekovima i sredstvima za ličnu higijenu koja je stizala od drugih nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, te UNHCR-a, UNICEF-a i drugih organizacija. I u najtežim ratnim uslovima organizovane su akcije dobrovoljnog prikupljanja
krvi neophodne ranjenim i povrijedenim. Ono po čemu se mnogi sjećaju CK iz ratnog perioda su svakako poruke izmedu razdvojenih članova porodica čijom su distribucijom organizacije Crvenog križa kroz rad Službe traženja ponovo uspostavljale prekinute kontakte izmedu njih.
Crveni križ Tuzlanskog kantona je nakon genocida u Srebrenici u julu 1995. i egzodusa hiljada prognanih staraca, žena i djece koji su smješteni u Kladnju i na aerodromu Dubrave (Tuzla) u saradnji sa drugim humanitarnim organizacijama odmah mobilisao ljudske i materijalne resurse kako bi im pomogao. Nakon što su prognanici smješteni u kolektivne centre u Tuzlanskom kantonu Crveni križ je nastavio da im distribuira pomoć i pomaže na različite načine kako bi ublažio njihovu tragediju. I nakon završetka rata u BIH Crveni križ nastavio je svoju misiju. Iako je prošlo 20 godina od završetka rata, mnogo je onih kojima treba pomoć. Humanitarna, socijalna, zdravstvena… Crvenom križu Tuzlanskog kantona svakodnevno se obraćaju mnoge osobe tražeći pomoć, a mi im nastojimo pomoći u granicama svojih mogućnosti. Danas su aktivnosti Crvenog križa TK uglavnom fokusirane na zdravstvene, socijalne i edukativne projekte sa ciljem poboljšanja kvalitete života socijalno najugroženijih kategorija stanovništva. Osim toga, CK TK posebnu pažnju posvećuje zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva, naročito mladih, te brizi o starim i bolesnim osobama.